144. obljetnica gradskog groblja Mirogoj
6. studenoga 2020. - Na današnji dan prije točno 144 godina, službeno je otvoreno gradsko groblje Mirogoj. Svatko tko je ikada prošetao ovim jedinstvenim pejzažno arhitektonskim remek-djelom, zasigurno nije odolio šarmu mira i spokoja koje ono nudi. Nekoliko tisuća spomenika od kojih bar nekoliko stotina potječe od poznatih kipara i likovnih umjetnika raznih epoha, hortikulturno uređenje te napose velebne arkade, predstavljaju neprocjenjivu kulturno-povijesnu i umjetničku baštinu. Posljednje je počivalište mnogih znamenitih Hrvata, zbog čega je poznat i kao hrvatski Panteon. Slovi kao jedno od najljepših europskih groblja te je godinama jedno od nezabilaznih odredišta prilikom turističkih obilazaka Zagreba
Mirogoj - prvo groblje u vlasništvu gradske uprave
Do otvaranja Mirogoja, prvog gradskog groblja u vlasništvu gradske uprave, groblja su u Hrvatskoj bila u crkvenom vlasništvu. Tadašnja zagrebačka gradska vlast (gradska općina) 1872. godine s Nadbiskupijom dogovara zatvaranje groblja sv. Roka (današnji Rokov perivoj), sv. Tome i sv. Jurja, jer je zbog prenapučenosti valjalo pronaći i osmisliti prostor za novo gradsko groblje. S novcem iz kapelica sv. Roka i sv. Jurja, 24. siječnja 1873. godine kupljeno je imanje dr. Ljudevita Gaja s namjerom preuređenja u središnje zagrebačko groblje. Taj bi se datum mogao smatrati danom osnutka zagrebačkog Mirogoja. Službeno otvorenje groblja bilo je tek 6. studenoga 1876. godine. Groblje je bilo predano na uporabu 1. studenoga 1876. godine. Bilo je razdijeljeno po vjerama (na katoličko, protestantsko, pravoslavno i židovsko) i na razrede (prvi, drugi i treći) i sastojalo se od tzv. vanjskog i unutarnjeg dijela, koji su zajedno činili cjelinu.
Otvaranjem Mirogoja stekli su se uvjeti da započne postupno zatvaranje starih zagrebačkih groblja što je bilo popraćeno i akcijama prenošenja pojedinih značajnijih spomenika na središnje zagrebačko groblje.
Gradnja arkada
Samo tri godine nakon otvorenja zajedničkog posljednjeg počivališta Zagrepčana, graditelj Hermann Bollé započeo je 1879. gradnju veličanstvenih arkada, koje je dovršio 1917. godine. Južno od glavnog ulaza sagrađeno je osam paviljona te sjeverno od ulaza četiri paviljona svaki sa po sedam arkada. Nakon četvrtog paviljona izgrađen je prolaz, a zatim slijede male arkade koje lučno zavijaju prema istoku (sastoje se od tri paviljona s dva niza po šesnaest arkada, niza od jedanaest zavojitih arkada i dva niza po trinaest arkada) te završni paviljon. Osim arkada, Bollé je u travnju 1886., na mjestu nekadašnjeg Gajeva ljetnikovca, sagradio i mirogojsku mrtvačnicu. Njegova prvotna zamisao bila je cijelo groblje okružiti arkadama i paviljonima, s kapelom uz središnji ulaz, no ona iz raznih razloga (ponajviše financijskih) nije u potpunosti realizirana. Posljednja u nizu gradila se velika kapela, koju neki drže najljepšima dijelom graditelja Bolléa.1
Mirogoj - prvo groblje u vlasništvu gradske uprave
Do otvaranja Mirogoja, prvog gradskog groblja u vlasništvu gradske uprave, groblja su u Hrvatskoj bila u crkvenom vlasništvu. Tadašnja zagrebačka gradska vlast (gradska općina) 1872. godine s Nadbiskupijom dogovara zatvaranje groblja sv. Roka (današnji Rokov perivoj), sv. Tome i sv. Jurja, jer je zbog prenapučenosti valjalo pronaći i osmisliti prostor za novo gradsko groblje. S novcem iz kapelica sv. Roka i sv. Jurja, 24. siječnja 1873. godine kupljeno je imanje dr. Ljudevita Gaja s namjerom preuređenja u središnje zagrebačko groblje. Taj bi se datum mogao smatrati danom osnutka zagrebačkog Mirogoja. Službeno otvorenje groblja bilo je tek 6. studenoga 1876. godine. Groblje je bilo predano na uporabu 1. studenoga 1876. godine. Bilo je razdijeljeno po vjerama (na katoličko, protestantsko, pravoslavno i židovsko) i na razrede (prvi, drugi i treći) i sastojalo se od tzv. vanjskog i unutarnjeg dijela, koji su zajedno činili cjelinu.
Otvaranjem Mirogoja stekli su se uvjeti da započne postupno zatvaranje starih zagrebačkih groblja što je bilo popraćeno i akcijama prenošenja pojedinih značajnijih spomenika na središnje zagrebačko groblje.
Gradnja arkada
Samo tri godine nakon otvorenja zajedničkog posljednjeg počivališta Zagrepčana, graditelj Hermann Bollé započeo je 1879. gradnju veličanstvenih arkada, koje je dovršio 1917. godine. Južno od glavnog ulaza sagrađeno je osam paviljona te sjeverno od ulaza četiri paviljona svaki sa po sedam arkada. Nakon četvrtog paviljona izgrađen je prolaz, a zatim slijede male arkade koje lučno zavijaju prema istoku (sastoje se od tri paviljona s dva niza po šesnaest arkada, niza od jedanaest zavojitih arkada i dva niza po trinaest arkada) te završni paviljon. Osim arkada, Bollé je u travnju 1886., na mjestu nekadašnjeg Gajeva ljetnikovca, sagradio i mirogojsku mrtvačnicu. Njegova prvotna zamisao bila je cijelo groblje okružiti arkadama i paviljonima, s kapelom uz središnji ulaz, no ona iz raznih razloga (ponajviše financijskih) nije u potpunosti realizirana. Posljednja u nizu gradila se velika kapela, koju neki drže najljepšima dijelom graditelja Bolléa.1
| Čuvari kulturne baštine Mirogojem kao i s ostalih 27 gradskih groblja na području Zagreba, upravljaju Gradska groblja, podružnica Zagrebačkog holdinga. Osim što upravlja Mirogojem, podružnica je ujedno čuvar tradicije i kulture grada Zagreba. Od službenog utemeljena 1876. godine do danas Gradska groblja u svojim arhivima sačuvala su brojnu povijesnu građu, među kojima je knjiga arkada, rukopisi i dokumenti za izradu prve monografije o Mirogoju, matične kartice prvog pokojnika, prvog kremiranog, popis značajnih osoba, popis umjetničkih dijela itd. Dio te povijesne građe dokumentiran je u dvjema monografijama izdanim u povodu 100. i 135. obljetnice groblja Mirogoj. A u povodu obilježavanja 144. obljetnice gradskog groblja Mirogoj, podružnica je uredila grob Friedricha Miroslava Singera, prvog pokojnika pokopanog na groblju Mirogoj 7. studenoga 1876. godine. |
Mirogoj danas
Početak gradnje arkada obilježio je i snažan potres koji je pogodio Zagreb 1880. godine. Premda je središte potresa bilo u neposrednoj blizini groblja (na Medvednici) arkade nisu pretrpjele niti najmanje oštećenje. Na žalost, razorni potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka ove godine, ostavio je trag i na zagrebačkom groblju Mirogoj, koje je, osim materijalne, pretrpjelo i ogromnu kulturnu štetu. Osobito teška oštećenja zabilježena su na mirogojskim arkadama i crkvi Krista Kralja koji su zaštićeni spomenici nulte kategorije, a oštećene su i grobnice bana Josipa Jelačića, Petra Preradovića, grofice Sermage i brojne druge, te brojne skulpture i kipovi.
Ubrzo nakon potresa, podružnica Gradska groblja je u samo nekoliko dana organizirala snimanje toga područja te je od travnja na mrežnim stranicama dostupna virtualna šetnja po arkadama i po crkvi Krista Kralja.
Od ukupno 6.000 oštećenih grobnih mjesta na groblju Mirogoj, do sada je sanirano njih više od 2.000. Na arkadama su u tijeku konzervatorski radovi na objektima kulturnog značaja i zaštićenim spomenicima kulture, prema nalazu statičara i konzervatora. Sanirana su memorijalna obilježja i grobnice palim vojnicima i ratnim žrtvama te oštećenja na krematoriju.
U tijeku je i natječaj za izradu projektno-tehničke dokumentacije za rekonstrukciju i konstrukcijsku sanaciju građevina na groblju Mirogoj (kuća mira/mrtvačnica, arkade, crkva Krista Kralja, Pravoslavna kapela, Ruska kapela, upravna zgrada).
Unatoč poteškoćama uzrokovanih potresom, podružnica je u ovoj godini nastavila s realizacijom projekata započetih lani. Među ostalim, nastavljeni su radovi na proširenju Krematorija i Gaja urni, polja 35 i 35 A, započeti u studenome 2019. Završetak radova oćekuje se do sredine sljedeće godine. Proširenjem će se dobiti dodatne kolumbarijske niše te kazete za urne. U svibnju ove godine završena je obnova Spomen križa poginulim braniteljima u Domovinskom ratu u Aleji Hrvatskih branitelja na groblju Mirogoju. U kolovozu je završeno proširenje parkirališta, a u listopadu obnova ispraćajnog trga.
Također je pripremljen projekt izgradnje novih arkada na zapadnom i južnom dijelu Mirogoja.
1 - Iz monografije podružnice Gradska groblja, izdane u povodu 135 godina zagrebačkog Mirogoja
1 - Iz monografije podružnice Gradska groblja, izdane u povodu 135 godina zagrebačkog Mirogoja