Svečano obilježavanje 140 godina javnog vodovoda u Zagrebu
9. srpnja 2018. U dvorištu Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., u Ulici Eleonore Patačić danas je svečano obilježena 140 obljetnica javnog gradskog vodovoda. Svečanosti su prisustvovali gradonačelnik Zagreba Milan Bandić sa suradnicima, članica Uprave Zagrebačkog holdinga d.o.o. Daniela Franić te direktorica Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. Štefica Mihalic zajedno s brojnim djelatnicima. Ovom je prigodom gradonačelnik Milan Bandić uručio nagrade Grada Zagreba za šest poslovnih jedinica Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. u kojima radi 266 radnika.
Ako se vratimo čak 140 godina u povijest, na današnji dan godine 1878., nakon stoljeća pregovora i polemika, Zagrepčani, njih 30-ak tisuća, ushićeno su razmjenjivali dojmove o, za grad, povijesnom događaju. Tadašnje novine su zabilježile: „Okupljeni su radosno promatrali milijarde vodenog biserja na žarkom podnevnom suncu!“
U nazočnosti bana Ivana Mažuranića i mnogih tadašnjih uglednika, na središnjem je gradskom trgu toga, 7. srpnja, uz vojnu glazbu potekla voda iz četiri hidranta Manduševca, čime je gradonačelnik Stanko Andrijević predao na upotrebu gradski vodovod. Svjedočilo je tome, čak pet godina prije Muenchena i samo pet nakon Beča, 11 500 stanovnika priključenih na mrežu, a kroz vrijeme na to podsjeća posebna povelja.
U odnosu na vrijeme početka vodoopskrbnog sustava u Zagrebu, danas je kapacitet vodoopskrbnog sustava 4.500 litara u sekundi, a dužina vodoopskrbne mreže preko 3.200 km sa cca 900.000 stanovnika. Tijekom razvoja i rasta vodoopskrbnog sustava zagrebački Vodovod dobio je vlastiti laboratorij za bakteriološku i fizikalno-kemijsku kontrolu vode, te je po načelu sigurnosti uveo stalno (preventivno) kloriranje vode. Danas Zagreb pitku vodu dobiva iz sedam vodocrpilišta s ukupno tridesetak zdenaca. Najznačajniji od njih su: Mala Mlaka, Petruševec, Sašnak i Strmec i Zapruđe.
Ako se vratimo čak 140 godina u povijest, na današnji dan godine 1878., nakon stoljeća pregovora i polemika, Zagrepčani, njih 30-ak tisuća, ushićeno su razmjenjivali dojmove o, za grad, povijesnom događaju. Tadašnje novine su zabilježile: „Okupljeni su radosno promatrali milijarde vodenog biserja na žarkom podnevnom suncu!“
U nazočnosti bana Ivana Mažuranića i mnogih tadašnjih uglednika, na središnjem je gradskom trgu toga, 7. srpnja, uz vojnu glazbu potekla voda iz četiri hidranta Manduševca, čime je gradonačelnik Stanko Andrijević predao na upotrebu gradski vodovod. Svjedočilo je tome, čak pet godina prije Muenchena i samo pet nakon Beča, 11 500 stanovnika priključenih na mrežu, a kroz vrijeme na to podsjeća posebna povelja.
U odnosu na vrijeme početka vodoopskrbnog sustava u Zagrebu, danas je kapacitet vodoopskrbnog sustava 4.500 litara u sekundi, a dužina vodoopskrbne mreže preko 3.200 km sa cca 900.000 stanovnika. Tijekom razvoja i rasta vodoopskrbnog sustava zagrebački Vodovod dobio je vlastiti laboratorij za bakteriološku i fizikalno-kemijsku kontrolu vode, te je po načelu sigurnosti uveo stalno (preventivno) kloriranje vode. Danas Zagreb pitku vodu dobiva iz sedam vodocrpilišta s ukupno tridesetak zdenaca. Najznačajniji od njih su: Mala Mlaka, Petruševec, Sašnak i Strmec i Zapruđe.
