Podružnica VIO proslavila 135. rođendan javnog vodovoda

„Šetnjom kroz povijest zagrebačkog vodovoda“, danas je u Direkciji Zagrebačkog holdinga proslavljena 135. godišnjica postojanja zagrebačkog vodopskrbnog sustava.

- Proslava u Direkciji nastavak je jučerašnje svečane proslave na Trgu bana Josipa Jelačića, gdje smo građanima pokušali oslikati i dočarati duh 7. 7. 1878. kada je, kao i jučer, pušten vodoskok iz Manduševca i obilježen početak toka vode kroz gradske cijevi – rekao je u uvodnom govoru Davor Poljak, voditelj podružnice Vodoopskrba i odvodnja.

Istaknuo je kako imponiraju podaci da je Zagreb samo pola godine iza Beča i 5 godina prije Műnchena sustavno gospodario i opskrbljivao građane pitkom vodom.

Član Uprave Zagrebačkog holdinga Ivan Tolić  svim je zaposlenicima podružnice ViO čestitao ovu impresivnu godišnjicu.

- Iako nije vrijeme za velike proslave, 135 godina nije malo i zaslužuje svoje obilježavanje. Preko 93 % građana ima svoju vodu, a zadatak nove uprave je da i ovaj ostatak u što kraćem roku dobije priključke na vodoopskrbnu mrežu-  rekao Ivan Tolić, član uprave Zagrebačkog holdinga.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić rekao je da će svaka obitelj u Zagrebu od danas imati vodu u svome domu, što znači da će se u svaku ulicu bez vode cisternama besplatno dovoziti voda.

- Svakih šest mjeseci mjerit ćemo učinak, odnosno koliko smo novih priključaka instalirali na vodoopskrbnu mrežu te koliko smo postigli na racionalizaciji i smanjenju gubitaka vode. Nisu građani krivi ako nemaju vodu, već mi. Zahvaljujem direktoru i zaposlenicima Podružnice na poslu koji rade, a nova Uprava Zagrebačkog holdinga morat će se ozbiljno primiti posla – poručio je Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba.

Šetnja kroz povijest zagrebačkog vodovoda

O imenu grada Zagreba postoji nekoliko različitih predaja. Jedna od njih veže se uz vodu i najpoznatiji zagrebački zdenac – Manduševac. Predaja kaže, žedan je ban zaviknuo djevojci koja je stajala kraj vrela: Mandušo, zagrabi! Odatle vrelu ime Manduševac, a mjestu Zagreb.

Do sredine 19. st., Zagreb je imao znatan broj javnih i privatnih bunara, ali ipak nije imao dovoljno pitke vode pa se već za male suše osjećala nestašica vode, a grad je nužno trebao kvalitetnu opskrbu vodom i radi požara i epidemija koje su harale među stanovnicima.

Vodoopskrba Zagreba dugo je planirana, najstariji očuvani prijedlog rješenja centralnog gradskog vodovoda datira iz 1774. i zasnivao se na dopremanju vode iz Kraljičinog zdenca iz Medvednice. Kasnijim istraživanjima zaključuje se kako Medvednica nema dovoljne količine vode za grad, pa je odlučeno da se voda crpi iz zdenaca u savskoj nizini.

Radovi na izgradnji vodovoda počinju 1876. i uz pjesmu, ples i štrcanje vode iz Manduševca, svečano je otvoren 7. srpnja 1878 uz prisustvo svih najznačajnijih dostojanstvenika i brojnih građana. Raspodijela se provodila preko javnih zdenaca i cjevovoda u dužini od 17.5 km, a pitku vodu preko vodovoda dobivalo je 11.5 tisuća od tadašnjih 30 tisuća stanovnika Zagreba.

Vodoopskrbni sustav Zagreba danas, prostire se na površini od 800 km². Crpljenje vode se vrši na 8 vodocrpilišta iz 30 zdenaca. Sustav obuhvaća 3000 km cjevovoda, 27 500 hidranata, 53  precrpne stranice i 52 vodospreme. Dnevno se crpi 310 000 m³ vode, a područje usluge obuhvaća više od 90 000 stanovnika Zagreba i okolice. Godišnje se izgradi oko 40 do 50 km vodoopskrbnih cjevovoda, a oko 3000 domaćinstava priključi na vodoopskrbni sustav.