Kvaliteta zagrebačkog asfalta u sigurnim je rukama doktorice znanosti

Za laika, proizvodnja asfalta ne izgleda kao neki poseban kunst. U svakodnevnom životu u pravilu se i ne zamaramo previše time. No, kako smo se imali prilike uvjeriti u laboratoriju Zagrebačkih cesta, priča o asfaltu je sve samo ne jednostavna.

Kroz proizvodni proces provela nas je Nana Novak Coumbassa, voditeljica Laboratorija za asfalt u Asfaltnoj bazi Rakitje. Ostavila je na nas snažan dojam – samozatajna, no čvrsta i staložena te beskompromisna kada je kvaliteta posla u pitanju. 

Ovu rođenu Riječanka u Zagreb je dovela ljubav prema kemiji, gdje 1985. upisuje Prirodoslovno-matematički fakultet. Prvi posao, nakon završenog fakulteta, bio je u Institutu „Ruđer Bošković“, gdje je završila magisterij i doktorat. S Ruđera odlazi kao doktorica kemijskih znanosti, viša asistentica i znanstvena novakinja te kraće vrijeme radi na PMF-u. U lipnju 2005. godine zapošljava se na mjesto tehnologa u laboratoriju naše Asfaltne baze na Rakitju, te ostavlja iza sebe znanstveno-istraživački dio svog života.​​​​​​​

Pitamo, iz neznanja, zašto bi itko otišao iz jedne renomirane institucije svjetskog glasa kao što je Ruđer i to još u proizvodnju.

- ​Da bi napredovali u izboru u više zvanje ili reizbor trebalo je svakih 5 godina zadovoljiti određene uvjete, što i nije problem. No, zaposlenici Ruđera vode se po Zakonu o visokom školstvu i znanstveno istraživačkoj djelatnosti te se, faktički, nikada ne može dobiti stalan posao. Bez stalnog posla u ono doba nisi mogao biti kreditno sposoban. Dodatno, od mene se očekivalo da nakon doktorata odem na usavršavanje i specijalizaciju u inozemstvo. No tada sam već bila majka. Promijenili su se prioriteti koji su na kraju prevagnuli. A i u Zagrebačkim cestama ukazala se mogućnost za stalnim zaposlenjem, koje sam i dobila nakon tri godine rada.


Te 2005. godine svi su ju izvrsno prihvatili, iako je na početku bilo i nekih predrasuda. Naime, tada je na Asfaltnoj bazi radilo oko 140 ljudi, a Nana je bila tek peta žena, i još k tome tehnolog u laboratoriju. No, kaže Nana, to nije važno. Vrlo brzo svi su se uzdigli iznad tih predrasuda i bez greške funkcioniraju zajedno sada već 16-u godinu. Danas na ovoj adresi radi 30-ak zaposlenih, među kojima je 6 žena.

Od svog tadašnjeg šefa Nana preuzima vođenje laboratorija 2011. godine, nakon njegova odlaska u mirovinu.

- Dio koji vodim službeno se naziva Laboratorij za asfalt, no uz kontrolu kvalitete asfalta, odnosno kontrolu kvalitete rada dva asfaltna postrojenja, kontroliramo i kvalitetu rada dviju drobilica. Jedna je tu, u krugu asfaltne baze, dok je druga u Radnoj jedinici Reciklaža građevinskog otpada na Jakuševcu. Ta  drobilica na Jakuševcu služi za premeljavanje građevinskog otpada, koji se kasnije koristi za zapunjavanje prijekopa, podešavanje visine ceste i slično. Ovamo dolazi frezana masa – asfalt koji je odslužio svoj vijek trajanja te ga treba odstraniti i zamijeniti  novim. Nakon što se taj stari asfalt premelje u mlinu, dio se koristi za ugradnju u prijekope ili za nove ceste koje želimo da budu makadam i slično, dok se dio može umiješati natrag u novi asfalt na određeni način i pod određenim uvjetima.

I tu nastupa Nanin laboratorij koji mora dizajnirati proizvod, odnosno utvrditi na koji način i pod kojima uvjetima te s kojim sirovinama i u kojim omjerima treba smiješati taj asfalt kako bi bio kvalitetan. A kvalitetan asfalt je onaj koji ne puca zimi i ne mijesi se ljeti. Napominje da se sva ispitivanja vrše prema normi HRN EN 13108 te ističe važnost reciklažne asfaltne baze zahvaljujući kojoj je udio glodane (frezane) mase starog asfalta koji se ugrađuje u novi asfalt, s 10 do 15% (koliko je iznosio na staroj asfaltnoj bazi), porastao na 50% (koliko se najčešće ugrađuje), i to zahvaljujući dvjema sušarama u sklopu novog postrojenja.

Modernizacija laboratorija

Te 2005. godine, na prostoru Zagrebačkih cesta u Rakitju bile su dvije različite asfaltne baze - jedna iz '90-ih godina, a druga iz ’60-ih godina prošlog stoljeća. Potonja je srušena kako bi na njezinu mjestu 2013. bila sagrađena reciklažna asfaltna baza. Usporedo s uvođenjem novih tehnologija u proizvodnju asfalta, modernizira se i laboratorij. U laboratorij preuređeni sanitarni objekt se dograđuje kako bi primio novu opremu. Sagrađen je i novi kat zgrade, u kojem su smješteni soba za sastanke i uredi. U godinama koje dolaze nabavlja se i nova oprema koju sada predlaže Nana, kao voditeljica laboratorija. Raspitujemo se i za daljnje planove, hoće li se laboratorij certificirati.

- Daljnji razvoj laboratorija ovisi i o strategiji razvoja ove djelatnosti. Za sada nam to ne treba, jer asfaltna baza prvenstveno proizvodi asfalt za potrebe grada Zagreba i održavanje nerazvrstanih cesta, što je naša primarna djelatnost. Certificiranje laboratorija trebalo bi nam u slučaju da želimo ponuditi kontrolu proizvodnje na tržištu. To bi značilo puno novih ulaganja, puno znanja i investicija, jer sve te dozvole koštaju.

Na kraju razgovora poručuje da je u poslu nevažan spol, jer svi imamo isti cilj – odraditi posao u skladu sa standardima i pravilima struke.

- Kao voditelj laboratorija moram znati da su svi ti podaci, koji su došli od mojih laboranata, dobro, pošteno i savjesno odrađeni jer na temelju njih donose se odluke koje se u konačnici mogu odraziti i na kvalitetu usluga koje naša tvrtka pruža za grad i građane.