Kako su stotine tona božićnih jelki postale koristan kompost

31.01.2023. - Pri kraju je akcija odvoza božićnih drvaca koja su građani odlagali na javnim površinama nakon blagdana. Hvala svim građanima koji su se držali uputa da drvca budu grupirana, odložena bez ukrasa i plastičnih vreća te da budu dostupna vozilima Zrinjevca. Dio građana drvca je odnosio u reciklažna dvorišta. Procijenjeno je da se u gradu Zagrebu odbaci 70 do 80 tisuća jelki i smreka, čija bi težina mogla biti oko 800 tona!

Nakon prikupljanja borovi se odvoze u kompostane, gdje se od njih proizvodi, kako kažu u Holdingovoj podružnici Zrinjevcu, vrlo kvalitetan kompost. Kompostiranje je prirodni proces kojim se uz pomoć mikroorganizama biootpad pretvara u kompost, gnojivo - hranu za biljke, što predstavlja jedan od najvažnijih prirodnih procesa kad govorimo o smanjivanju količine otpada. Naime, čak trećina prosječnog sastava kućnog otpada može reciklirati na ovaj način. Istražili smo na licu mjesta što se događa s našim odbačenim borovima, i to u rasadniku Markuševac, u čijem se sklopu nalazi i kompostište. Proces počinje dovoženjem i mljevenjem borova posebnim strojem. 

“Osim ovih borova u ovo kompostište dovozi i rezidba s javnih površina sve do ožujka ili travnja. Kad se sve samelje, potrebno nam je oko tri mjeseca da se stvori kompost, a opet ovisno o količini vlage i o tomu koliko se materijal prevrće. Trava i lišće više drže vlagu za razliku od granja “, govori nam voditelj kompostane Markuševac Josip Karoglan.  “Po potrebi možemo i navodnjavati i češće prevrtati da se proces ubrza, tj. da se dobije više vode i više zraka. Treba imati na umu da se borovi miješaju s drugim biljem, jer su oni dosta suhi i proces samo s njima puno bi duže trajao. “

Obično se smatra kako borovina kiseli tlo i kako se borove iglice i grančice sporije razgrađuju zbog voska kojim su obložene i smole u samim grančicama. No Josip Karoglan ističe ovo: “Borovi jesu kiseliji, imaju nižu PH vrijednost pa se i zbog toga miješaju s drugim biljnim otpadom. Smatramo da je kompost s borovima nešto kvalitetniji jer se zbog iglica dobije strukturni materijal. “

U rasadniku Markuševac već se napravila veća količina novog, usitnjenog komposta. Na vrhu se na par mjesta dimi, zapravo isparava, što znači da je unutar tog materijala znatno viša temperatura, negdje između 40 i 60 stupnjeva. Prema pravilima se takva visoka temperatura novoga komposta održava barem tjedan dana da bi se uništile štetne bakterije iz biljaka. A zatim, nakon dva-tri mjeseca naši će “borovi” u proljetnu sadnju po gradskim vrtovima i parkovima…